U velikoj dvorani Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu održana je 27. studenog konferencija pod nazivom Doprinos religijskih zajednica europskom putu Bosne i Hercegovine. Konferenciju su organizirali Paneuropska unija Bosne i Hercegovine i Fondacija Konrad Adenauer, u suradnji sa Hrvatskim kulturnim društvom Napredak i Gazi Husrev-begovom bibliotekom. Puno toga zanimljivoga moglo se čuti tijekom petosatnog programa na tri tematska panela. Govornici na konferenciji bili su predstavnici crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini, teoloških fakulteta, pojedinci i institucije koje se bave međureligijskim dijalogom te stručnjaci iz ovog polja.
Prisutne na konferenciji prigodnim je riječima pozdravio predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine Osman Topčagić. Gospodin Topčagić istaknuo je da Paneuropska unija BiH okuplja članove svih političkih orijentacija i svih etničkih skupina iz svih dijelova Bosne i Hercegovine. Iako na neke stvari različito gledamo, svi smo svjesni važnosti ulaska BiH u članstvo EU, ističe Topčagić, jer BiH nema bolju alternativu – iznimno je važna izgradnja konsenzusa u pitanjima europskih integracija i PEU BiH je svojim projektima potiče. To je proces u kojem ne sudjeluju samo političari, nego čitavo društvo. Topčagić je naglasio kako je važno da se vlast na svim nivoima što prije formira, jer Bosna i Hercegovina ne smije gubiti vrijeme na svom putu ka EU. Nužno je provođenje potrebnih reformi. Ovo je generacijski projekat za naše opće dobro, istaknuo je Topčagić. Europska unija danas se prije svega zasniva na ekonomiji, na vladavini zakona, na zaštiti ljudskih prava, ali osnovni motiv njenog nastanka je osiguranje dugoročnog mira u Europi, zaključio je Topčagić.
Elvis Kondžić iz fondacije Konrad Adenauer, koja je suorganizator Konferencije, rekao je da je ova njemačka fondacija bliska političkoj opciji Kršćansko-demokratske unije (CDU) i europskim vrijednostima za koje se taj milje zalaže. Fondacija Konrad Adenauer jedan je od najjačih think-thankova u Njemačkoj za kreiranje političkog mnijenja. U Bosni i Hercegovina ova organizacija djeluje već dva desetljeća potičući demokratizaciju političkih partija, prije svega onih narodnjačkih, ali i demokratizaciju cijelog društva. Gospodin Kondžić ističe da su religijske zajednice u velikoj mjeri dale jači doprinos pomirenju i pribiližavanju vrijednostima Europske unije, navodeći primjer gdje su se predstavnici svih religijskih zajednica u BiH poklonili svim žrtvama ratnih stradanja, što je danas teško očekivati od političkih partija koje se često samo deklarativno zalažu za europske vrijednosti.
Prisutnima se zatim obratio prof. dr. Franjo Topić, predsjednik Napretka. Topić ističe da vjerske zajednice imaju svoju specifičnu ulogu u društvu i ta uloga je prije svega duhovna. Od sviju nas zavisi kakvo ćemo imati društvo: Svi smo odgovorni, ali nismo jednako odgovorni; svako od nas treba činiti ono što može u svom domenu, rekao je predsjednik Napretka. Za razliku od vjerskih zajednica, političke stranke se bore za vlast i često u tome ne biraju sredstva, kazuje Topić, a najveća je šteta što se stranačke borbe često prenose na narode pa ispada da se narodi svađaju a ne neodgovorne politike. Kao primjere odgovornog društvenog djelovanja Topić navodi Paneuropsku uniju i Napredak. Nikada se nije dogodilo da netko od naših sugrađana druge vjere ili nacije neće sudjelovati na Napretkovoj manifestaciji, ističe predsjednik Napretka. Napredak se iskreno zalaže za ekumenizam i dijalog. Naglašavajući važnost mira i mirotvrostva, Topić je svoje pozdravno izlaganje završio citirajući Isusa: Blago mirotvorcima, oni će se sinovima Božjim zvati.
Bosna i Hercegovina je Europa u malome, rekao je na početku svoga izlaganja nadbiskup vrhbosanski, kardinal Vinko Puljić. Ako ova zemlja ne može opstati u svojoj različitosti, onda to ne može ni EU. Paradigma Europske unije upravo je ova zemlja, ističe Kardinal. Proces priključenja EU nije samo europska integracija, taj proces ujedno je i izgradnja mira. Mir nije statičan i svaki dan ga treba graditi. Iznimno je važno raditi na kulturi dijaloga. Dijalog je temelj, ističe Kardinal. Da bi se dijalog razvijao, važno živjeti svoj vlastiti identitet i biti siguran u svoje uvjerenje. Neophodno je da čovjek prihvati sebe kako bi onda prihvatio i Drugoga – svoje voli, tuđe poštuj, kazuje Kardinal. Voditi dijalog znači priznati drugoga i drugačijeg, zatim upoznati drugog i drugačijeg, a onda i poštivati drugog i drugačijeg. Dvije krajnosti koje nisu dobre za dijalog su ekstremizam i sinkretizam, smatra Kardinal. Niti jedno niti drugo ne vodi uvažavanju drugoga i drugačijeg. Nema povjerenja bez istine. Ona jeste bolna, ali tek na istini i na pravednim zakonima stvara se povjerenje, a onda i uvjet pomirenja i praštanja – to su ”3P” (povjerenje, pomirenje, praštanje) koja su nužna u jednom društvu, a to isto i Europi treba, istaknuo je Kardinal.
Šefica Odjela za zapadni svijet Islamske zajednice u BiH dr. Dževada Šuško je istaknula je da vjerske zajednice rade na izgradnji povjerenja, mira, suživota, poštivanju drugog i drugačijeg. To su vrijednosti naših vjerskih zajednica, ali to su i vrijednosti Europske unije, kazala je Šuško i dodala da treba razbijati stereotipe i negativnu energiju koja se širi unutar članica EU, ali i unutar BiH.
I ostali uvodničari na konferenciji, prof. dr. Dino Abazović, dekani teoloških fakulteta prof. dr. Zuhdija Hasanović, prof. dr. Vladislav Topalović i prof. dr. Darko Tomašević istakli su da je sama Europska unija nastala iz potrebe suradnje, zajedništva, dijaloga i solidarnosti mnoštva različitosti. Osnivači EU imali su viziju budućnosti utemeljenu na zajedničkom prevladavanju podjela i gradnji mira i zajedništva. Crkve i vjerske zajednice mogu pomoći daljnjoj integraciji EU, poručili su.
Religije, odnosno crkve i vjerske zajednice i njihove institucije i organizacije, mogu dati odgovore i na brojna druga društvena pitanja, promovirajući ih među svojim brojnim pripadnicima i potičući na zajedničko djelovanje. Jedan od velikih izazova za EU je borba protiv siromaštva i nejednakosti. U tome bi socijalni nauk religija mogao odigrati važnu ulogu, rečeno je na konferenciji.
Bosna i Hercegovina može pomoći Europskoj uniji da bolje integrira pripadnike različitih vjerskih tradicija i njihove duhovne i moralne vrijednosti. Bosanskohercegovački primjer zajedničkog života muslimana, kršćana i Jevreja može biti model i za EU. O tome su govorili Izet ef. Efendić, dugogodišnji glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Žepče, dr. Nenad Tupeša, sa Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Sv. Vasilije Ostroški u Foči, prof. dr. Mato Zovkić, profesor emeritus Univerziteta u Sarajevu i i umirovljeni svećenik Vrhbosanske nadbiskupije, te Boris Kožemjakin, predsjednik Jevrejske općine u Sarajevu i član Izvršnog odbora Međureligijskog vijeća u BiH.
